Novosti

Izazovi za sestrinstvo povezani s pandemijom COVID 19

 
 
Slika Glavni Urednik
Izazovi za sestrinstvo povezani s pandemijom COVID 19
napisao/la Glavni Urednik - Srijeda, 18 Ožujak 2020, 16:43
 


Slađana Režić1,3,4, Adriano Friganović2,3,4

1Odjel za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, KBC Zagreb

2Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb

3Zdravstveno veleučilište, Zagreb

4Hrvatska komora medicinskih sestara, E učenje portal


Posljednjih mjeseci svjedoci smo globalne krize uzrokovane akutnim respiratornim sindromom Corona virusom (SARS - CoV-2) i ozbiljnog širenja bolesti uzrokovane Corona virusom (COVID-19) koji je započeo u kineskoj pokrajini Wuhan (1). Kineska iskustva ukazuju da COVID-19 daje simptome suhog kašlja, povišene temperature s povišenom razinom citokina te boli u mišićima (1). Iako se to činilo daleko od nas, širenje se vrlo brzo preselilo na europski kontinent i došlo do susjedne Italije i prostora Republike Hrvatske. Zbog brzine širenja i potencijalnog utjecaja na zdravlje ljudi, Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju 11. ožujka 2020. godine (2). Zdravstveni djelatnici su izložena i ranjiva skupina, a medicinske sestre i tehničari kao najbrojnija skupina koja većinu vremena provodi uz bolesnika su još više ranjiviji. Iako se kontinuirano spominju neke vrste životinja kao mogući rezervoari i izvori zaraze za prvooboljele, još uvijek nije utvrđeno o kojim se životinjama, odnosno izvoru radi (3). Način i opseg prijenosa virusa COVID-19 s čovjeka na čovjeka još uvijek je predmet intenzivnog istraživanja, a čini se da dominira prijenos kapljičnim i kontaktnim putem, a vjerojatno i zrakom (3). 

Organizirane aktivnosti od strane nadležnih institucija Republike Hrvatske počele su 23. siječnja 2020. godine s prevedenim letcima, a kasnije se nastavilo i formiranjem Kriznog stožera Ministarstva zdravstva (3). Mjere koje je propisivao Krizni stožer davale su rezultate i treba reći da smo organizacijski u svim fazama jedni od boljih tako da i danas nemamo smrtnih ishoda, a brojka potvrđenih osoba s Corona virusom je 65 (4). Za usporedbu ukupna brojka u svijetu je 185159 oboljelih i 7103 umrlih, dok je u Europi 61098 oboljelih i 2740 umrlih (4). 

Kako se medicinske sestre i tehničari nose s ovom pandemijom pokazuju rezultati koji su već spomenuti u tekstu. Hrvatske medicinske sestre i tehničari se i s ovom situacijom nose savjesno i odgovorno na primarnoj, sekundarnoj ili tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Briga za svoje pacijente, vlastitu obitelj, ali i za vlastito zdravlje stavlja svakako još jedan dodatan uteg na cjelokupnu trenutnu situaciji. U svakoj kriznoj situaciji najvažniji je protok informacija od vrha hijerarhije prema dolje, ali i obratno. Na proglašenu pandemiju sve sestrinske institucije i udruge reagirale su odgovorno te otkazale sve kongrese i stručne sastanke gdje bi se okupljao veliki broj sudionika. Ova pandemija izazov je za sve zdravstvene sustave pa tako i za naš, ali odgovor koji dajemo na ovu krizu je više nego zadovoljavajući. Još jednom je dokazano kako zdravstveni sustav funkcionira na zavidnoj razini, a medicinske sestre i tehničari kao značajan dio sustava su nezaobilazna i izuzetno važna karika.




VAŽNE ČINJENICE:

  1. Preporuke Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i Nacionalnog stožera civilne zaštite moraju se poštovati u cijelosti bez iznimke. 
  2. U slučaju izvanrednih situacija iznimno je važno poštovati vertikalnu hijerarhiju, nekad ne moramo znati zbog čega se donose odluke, jer nismo svjesni podataka koji nam nisu dostupni. 
  3. Za vrijeme trajanja mobilizacije ne napuštati teritorij Republike Hrvatske i biti na raspolaganju u svakom trenutku.
  4. Biti spreman na promjenu radnog mjesta sukladno aktualnim potrebama. 
  5. Raditi na edukaciji zdravstvenih djelatnika, pacijenata i građana kako bi bili svjesni ozbiljnosti situacije.


LEKCIJE IZ ITALIJE (5):

  1. Otkazati cjelokupni elektivni program koji nije nužan.
  2. Podijeliti hitne službe i odjele na respiratorne i nerespiratorne.
  3. Povećati kapacitet kreveta prije nego počne dolaziti veći broj pacijenata.
  4. Edukacija i priprema osoblja koje nije radilo u jedinicama intenzivnog liječenja.
  5. Korištenje potpune osobne zaštitne opreme.
  6. Prebaciti pacijente u druge prostore i ustanove čim su oporavljeni - pomaže u povećanju kapaciteta.
  7. Bolnice namijenjene infarktima, cerebrovaskularnim inzultima i traumama - osiguravati i dalje dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite nezaraženim pacijentima i štititi ih od potencijalne zaraze.




INFORMACIJE DOSTUPNE NA: https://koronavirus.hr/



REFERENCE:

  1. Wang Z, Yang B, Li Q, Wen L, Zhang R.Clinical Features of 69 Cases with Coronavirus Disease 2019 in Wuhan, China. Clin Infect Dis. 2020 Mar 16. pii: ciaa272. doi: 10.1093/cid/ciaa272.
  2. Neher RA, Dyrdak R, Druelle V, Hodcroft EB, Albert J. Potential impact of seasonal forcing on a SARS-CoV-2 pandemic.Swiss Med Wkly. 2020;16:150. doi: 10.4414/smw.2020.20224. 
  3. Situacija u vezi s epidemijom novog koronavirusa COVID-19 (SARS—CoV-2). Pristupljeno 17. 03. 2020. www.vlada.gov.hr
  4. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Pristupljeno 17. 03. 2020. https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/
  5. Lekcije iz Italije. Pristupljeno 17. 03. 2020. https://www.stemlynsblog.org/covid-19-podcast-from-italy-with-roberto-cosentini-st-emlyns/

 
Povratak