HKMS

Upravljanje vremenom podrazumijeva ponašanje koje za cilj ima efektivno korištenje vremena za vrijeme obavljanja ciljevima određenih aktivnosti. Pojedini autori smatraju da čovjek ne može upravljati vremenom, ali da može utjecati na način korištenja tog vremena. 

Efikasno korištenje svog vremena  omogućit će nam bolji uvid u vlastite aktivnosti i prioritete, osigurati više slobodnog vremena za obitelj, prijatelje i sebe te smanjiti stres. Bit ćemo produktivniji i zadovoljniji poslom. Zbog toga je važno znati planirati svoje vrijeme i ciljeve koje želimo ostvariti u poslu i životu. 

Parkinsov vremenski menadžment tvrdi da što više vremena imamo za određeni zadatak to nam više vremena treba za taj zadatak. Iako upravljanje vremenom ovisi o našem stavu prema vremenu, postoje tehnike koje nam mogu pomoći u upravljanju i planiranju vremena. Najčešće se upotrebljavaju planeri vremena. Pomoću planera možemo planirati svoje aktivnosti na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj razini. Kad planiramo aktivnosti, važno je provoditi evaluaciju provedenog. Na taj način imamo uvid u uspješnost svojih planiranih aktivnosti. 

Uz planere vremena postoje i tehnike koje nam mogu pomoći u organizaciji vremena i postavljanju prioriteta. Neke od tih tehnika su Alpen metoda te ABC analiza.

Alpen metoda podučava nas da planiramo svoje vrijeme tako da uvijek ostavimo vrijeme za društvene i neočekivane aktivnosti. Alpen nam preporučuje da planiramo oko 50% svog dnevnog vremena, dok 25% svog vremena ostavimo za društvene aktivnosti, a 25% za neočekivane aktivnosti. Ovakav način osigurava provedbu planiranih aktivnosti i ostavlja dovoljno slobodnog vremena za druge aktivnosti. 

Druga tehnika koju ćemo spomenuti je ABC analiza. Ona nas podučava o A, B, C zadacima pri čemu su A zadaci najvažniji i prioritetni te njih ne možemo prepustiti drugima. Takvih zadataka  dnevno možemo imati jedan do dva. B zadaci su važni, ali ih možemo u nedostatku vremena delegirati drugima. Njih dnevno možemo imati dva do tri. C zadaci su rutinski zadaci koji nam često oduzimaju najviše vremena, a imaju najmanju važnost. Njih uvijek možemo delegirati drugima. Delegiranje zadataka drugima omogućava nam više vremena za najvažnije zadatke, one A zadatke. Mnogi od nas nisu navikli na delegiranje zadataka ili osjećaju da druge osobe neće uspješno obaviti zadatak. No, studije nas uče kako je uspješan menadžer svog vremena istovremeno i uspješan delegator zadataka. 

Elsabahy u svom radu „Effect of time management program on job satisfaction fot head nurses”  navodi da postoji značajna povezanost u treningu upravljanja vremenom i zadovoljstva poslom glavnih sestara. Studija preporučuje obuku glavnih sestara za upravljanje vremenom. 

Kradljivci vremena obično se definiraju kao aktivnosti, ljudi, prekidi i drugi događaji koji imaju za rezultat „krađu“ našeg vremena. U tipične kradljivce vremena spadaju: telefonski kradljivci, kradljivci na sastancima te komunikacijski kradljivci. 

Najčešče su u ispitivanju kradljivaca vremena koristi upitnik „Samoprocjena: moji kradljivci vremena“ autora L. J. Selwerta.

Kalauz i Kurtović u svom radu „Upravljanje vremenom u sestrinskoj praksi“ navode najčešće kradljivce vremena u sestrinskoj praksi: problemi u organizaciji, delegiranje zadataka, posjete te sastanci. 

Režić, Savović i Pauker u svom istraživanju „Kradljivci vremena u sestrinskoj praksi“ navode da su najčešći kradljivci vremena: reći ne, telefon te sastanci. Također u navedenom istraživanju nije pronađena statistički značajna razlika u samoprocjeni kradljivaca vremena s obzirom na odjel ispitanika, stručnu spremu ispitanika te dužinu rada. 

Članak uredila: Slađana Režić