HKMS

Sestrinstvo se smatra ženskom profesijom tako da su muškarci koji rade u sestrinstvu izloženi raznim stereotipovima. Muškarce u skrbi možemo pratiti kroz redovničke pokrete, koji su skrbili o bolesnima, ranjenima i umirućima. 

Prva škola za njegovatelje gdje se podučavalo skrbi i njezi osnovana je 250. godine pr. Kr. u Indiji, a mogli su je pohađati samo muškarci jer se smatralo da su oni “dovoljno čisti” za ovo zanimanje (1). Indijski mudrac Charaka u svojem djelu “Charaka Samhita” govori o tradicionalnoj indijskoj medicini, i piše kako bi ovi muškarci trebali biti: “dobrog ponašanja, da se odlikuju čistoćom, posjeduju oštroumnost i vještine, prožeti dobrotom, vješti u svakoj usluzi koja bi pacijentu mogla biti potreba, trebaju znati kuhati hranu, biti vješti u kupanju i pranju pacijenata, trljanju i masiranju udova, podizanju i pomaganju pri ustajanju i šetnji, vješti u pravljenju i čišćenju kreveta, pripremi pacijenta, strpljivi s bolesnima te nikada ne željeti učini ono što im može biti naređeno“ (2).

Petsto godina kasnije muškarci imaju dominantu ulogu u Bizantskom carstvu, gdje postoji organizirana služba njegovatelja u sklopu hospicija. U trećem stoljeću u Aleksandriji se za vrijeme velike kuge javljaju parabolani, članovi kršćanskog bratstva koji su se volonterski brinuli za bolesne i ozlijeđene te pokapali mrtve (3).

Krimski rat (1853.-1856.) proslavio je Florence Nightingale i dao joj satisfakciju za sve njene dotadašnje studijske napore. U praksi se iskazala vrijednost njenih novih shvaćanja o organizaciji njege bolesnika i ranjenika, kao i uređenju bolničke i sanitetske službe. Do Krimskoga rata, u engleskoj su vojsci za njegu ranjenih i bolesnih vojnika brinuli samo muškarci vojnici. U početku Krimskoga rata došlo je do izuzetno teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima, smrtnost je bila veća od 50 %. Tada je Florence Nightingale imenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe s njenih 38 sestara. Svojim organizacijskim sposobnostima, svojim prethodno stečenim znanjem i iskustvom, odlučnošću i radom, ona je uspjela poboljšati zdravstvene prilike u vojsci da je smrtnost pala na oko 2 % (4).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine o broju zaposlenih djelatnika u zdravstvu, medicinskih sestara i tehničara ukupno je bilo 31 477. Udio medicinskih tehničara je iznosio 3293, prema razini obrazovanja visoko obrazovanje ima 25, prvostupnika  482, a medicinskih tehničara sa srednjim obrazovanjem 2786 (5). To sačinjava 10,5 % ukupnog broja osoba koje rade u sestrinstvu.

Za razliku od anglosaksonskog govornog područja, gdje se za muškog zaposlenika u sestrinstvu kaže muška medicinska sestra (male nurse), u hrvatskom jeziku koristi se naziv medicinski tehničar, naziv kojim se izbjegava oksimoronski problem kao u engleskom jeziku. No ovaj se naziv još uvijek nije ustalio unutar društva, te se pacijenti medicinskim tehničarima nerijetko obraćaju s “brate”, “bolničaru”, pa čak i “doktore”. 

Naziv same profesije, sestrinstvo, rodno je vrlo određujući, pa tako medicinski tehničari pohađaju studij sestrinstva, slušaju kolegije iz sestrinstva, članovi su sestrinskih strukovnih organizacija… (3).

Danas imamo sve veći broj muškaraca koji se odlučuju izabrati sestrinstvo kao svoju profesiju. Vjerujem da će ih u budućnosti biti i više jer sestrinstvo pruža mogućnosti i izazove koji više nisu orijentirani samo na spolno određenje.

Članak uredila: Azra Hodžić

LITERATURA

1. Anić, V. (1998.), Rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb
   
2. Barada, V., Jelavić, Ž. (ur.) (2004.), Uostalom diskriminaciju treba dokinuti. Priručnik za analizu rodnih stereotipa, Centar za ženske studije, Zagreb
   
3. Licul, R. (2014), Sestrinstvo- ženska profesija?, JAHR,  Vol. 5  ,No. 9 , file:///C:/Users/Hodzici/Downloads/15_Licul%20(1).pdf pristupljeno 26.01.2018.
   
4. Ružićka i., Narodni zdravstveni list, Majka sestrinstva, http://www.zzjzpgz.hr/nzl/33/sestrinstvo.htm  pristupljeno 23.03.2018.
   
5. Fistrić, T., Bakin Batnožić, M. Položaj muškarca u sestrinstvu, Snaga sestrinstva, Glasnik medicinskih sestara i tehničara KB Dubrava, Zagreb. http://www.kbd.hr/fileadmin/Arhiva/Dokumenti/Sestrinstvo/snaga-sestrinstva-201703.pdf , pristupljeno 05.03.2018.